Sfinge s Peristila: kako je Dioklecijanova opsesija Egiptom stigla u Split

Kad prošetate Peristilom i sjednete na terasu Lvxora, teško je ne primijetiti sivog, tisućljetnog čuvara koji leži tik uz naš ulaz — granitnu sfingu dovezenu iz starog egipatskog grada Luxora. Upravo po njoj smo dobili ime.

Godine 305. car Dioklecijan, tada već pri kraju svoje vladavine, naredio je da mu se u novu palaču u Splitu dopreme sfinge iz Egipta — trofeji moći i simboli božanske vladavine koje su faraoni nekoć postavljali pred svoje hramove. Od izvornih desetak sfingi na Peristilu, do danas je na svom mjestu sačuvana samo jedna, dok su ostale raspršene po drugim dijelovima grada i muzejima.

Ono što najviše fascinira jest starost samog kipa: sfinga koja danas "čuva" ulaz u Lvxor izrađena je davno prije Dioklecijana, još u vrijeme faraona Tutmozisa III., prije gotovo 3500 godina. To je čini jednim od najstarijih umjetničkih predmeta koji se u Europi mogu vidjeti na otvorenom.

Sjedeći za našim stolom, doslovno ste okruženi s tri tisućljeća povijesti — od egipatskih faraona, preko rimskog cara, do renesansnih graditelja koji su prostor oblikovali u ono što je danas. Ako vas zanima cijela priča o slojevima povijesti na kojima Lvxor stoji, pročitajte više na našoj stranici o nama.