%2520copy.webp&w=3840&q=75&dpl=dpl_4eewR3kdf7jNqdotXEvMPYcMrPm8)
7 min čitanja
Hrvatska pravi vino na zemlji koja bi ga imala pravo odbiti. Obala od Zadra do Dubrovnika kraški je vapnenac: tanka crvenica u pukotinama, kamen posvuda drugdje i ljeto koje mjesecima prolazi bez kiše. Loza se u taj kamen sadi rukom, često na terasama koje drže suhozidi što ih je složio nečiji pradjed, a plod koji s njih dođe sitan je, taman i zgusnut jer je morao raditi.
To ujedno znači da je vino ovdje lokalno na način koji se teško glumi. Sorta uzgojena na Korčuli ima okus Korčule; ista sorta dvadeset kilometara u unutrašnjosti ima okus nekog drugog mjesta. Ovo je kratka verzija te karte, ispričana kroz boce koje su doista na Lvxorovoj karti, u dvorištu koje stoji od 305. godine, dovoljno dugo da su neki od ovih vinograda mlađi od zgrade u kojoj biste pili.
Šest mjesta koja vrijedi znati
Hrvatsko vino nije jedna stvar, a najbolje boce ove zemlje rijetko je napuštaju. Ovo je šest kutova karte kojima najviše vrijedi posvetiti pažnju, poredanih onako kako najbolje služe nekome tko ih prvi put kuša.
Korčula — Pošip
Ako ćete popiti jedno hrvatsko bijelo, neka to bude Pošip. To je otočka sorta, uzgojena uglavnom oko Čare i Smokvice u sredini Korčule, i daje bijelo vino s pravim tijelom: koštuničavo voće, suho bilje i slankast završetak koji vam kaže koliko je more blizu. To je boca za trg u kasno poslijepodne, dok kamen još vraća dnevnu toplinu.
- Pošip Toreta — Pošip s Korčule.
- Pošip Rizman eco — Pošip s Korčule, ekološki uzgoj.
Pelješac i jug — Plavac mali
Plavac mali veliko je crno vino hrvatske obale i u rodbinskoj je vezi sa Zinfandelom, što je podatak koji će vam svaki someljer reći u prvoj minuti nakon otvaranja boce. Na najstrmijim južnim padinama dozrijeva u nešto gusto i toplo: tamna višnja, suha smokva, rogač i stisak tanina. Traži hranu i traži stol u hladu, a ne na suncu.
- Primus Plavac Rizman eco — Plavac s Pelješca, ekološki uzgoj. Samo boca 0,75 l.
Primošten — Babić
Vinogradi iznad Primoštena oni su koje fotografiraju iz zraka: čipka od suhozida koja drži nekoliko centimetara zemlje na golom kamenu, a svaki je zid složen rukom. Babić odande vitak je, papren i čvrst, a ne mekan, crno vino s bridovima. To je najdalmatinskija stvar koju možete staviti u čašu i ide uz pršut onako kako idu dvoje koji su zajedno odrasli, jer jesu.
- Babić Testament — Babić iz Primoštena.
Skradin — Plavina
Skradin leži na ušću Krke, sat vremena sjeverno odavde, i daje ime dvjema stvarima na našem jelovniku odjednom. Plavina je mekše i lakše crno vino ovog dijela obale: svijetlo crveno voće, malo tanina, vino koje se pije mlado i rashlađeno. Usto je prirodni partner Skradinskom rižotu, teletini koju kuhamo satima, iz istoga grada; naručiti oboje manje je sljubljivanje, a više poštanski broj.
- Plavina Ante Sladić — Plavina iz Skradina.
Benkovac — svjetske sorte
U zaleđu Zadra, na crvenici Ravnih kotara, sirah, merlot i cabernet sauvignon uzgajaju se u kakvoći koja iznenadi one koji su došli tražiti samo autohtone sorte. Kiše je ovdje više nego na otocima, a noći su svježije, što plodu čuva kiselinu. Želite li razumjeti suvremeno hrvatsko vinarstvo, a ne njegov folklor, ovo je kut koji treba kušati.
- Korlat Syrah — Syrah iz Benkovca.
- Korlat Merlot — Merlot iz Benkovca.
- Korlat Cabernet Sauvignon — Cabernet Sauvignon iz Benkovca.
Zagora — Debit
Dalmatinsko zaleđe dio je kroz koji posjetitelji provezu bez zaustavljanja, a Debit je njegovo svakodnevno bijelo: tiho, suho, citrusi i zelena jabuka, bez hrasta, bez vikanja. Nije vino koje želi biti u središtu pažnje i upravo zato dobro nosi dug ručak. Dobro ohlađen, to je najpodcjenjenija čaša na karti.
- Debit Ško — Debit iz dalmatinskog zaleđa.
Dvoje koji nisu dalmatinski
Dvije su stvari na karti namjerno odnekud drugdje. Malvazija iz Istre drugo je veliko hrvatsko bijelo, mekša i cvjetnija od Pošipa, s poluotoka na sjeveru, i tu je zato što je vinska karta koja gleda samo vlastitu obalu siromašnija karta. Rosei jednako tako idu od domaćih boca do Provanse, jer je vrućeg poslijepodneva na Peristilu to ono što ljudi doista žele.
Pogledajte cijelu vinsku kartu
Trideset boca kroz bijelo, rosé i crno, sa svime što svaka jest i odakle dolazi, na vašem jeziku. Pjenušci i šampanjci stoje uz njih.
Uz što ga jesti
Kuhinja je ovdje dalmatinska, pa je većinu posla oko sljubljivanja već obavila zemljopisna karta. Pošip i crni rižot očiti su par: slankasti brid vina naspram sipina crnila. Babić i dvogodišnji pršut drugi su. Plavina uz Skradinski rižot treći je, najmanje očit i najbolji.
Uz jela s tartufima, pizzu s gljivama i ručno valjane makarune s biftekom, Korlat Merlot ima dovoljno tijela da se s njima ne bori. A jedete li vani na stubama, a ne unutra, držite se bijelih i roséa: trg zadržava toplinu dugo nakon zalaska, a veliko crno vino popijeno toplo šteta je za dobru bocu.
Kako se poslužuje
Sve s karte dostupno je i na čaše, u dvije mjere, uz bocu, a to je pristojan način čitanja vinske karte koju ne poznajete: počnite s malom čašom nečega domaćeg, pa se odlučite. Nekoliko vina ide samo u boci: ekološki Plavac, Rioja i Dom Pérignon. Pitajte i netko će vam reći što se tog tjedna dobro pije.